Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Motor potražnje bili su centralne banke (≈415 t u H1) i ETF prilivi (≈397 t), dok je nafta ostala prosječno oko 69 dolara po barelu, što ukazuje na pojačanu globalnu potrebu za sigurnim utočištem i diverzifikacijom rezervi.

Prva polovina 2025. bila je „za anale“ za zlato: cijena je u prvih šest mjeseci ove godine skočila za četvrtinu, jun je zatvoren na 3.287 dolara po unci, a 13. juna je zabilježen novi istorijski maksimum od 3.434. Time je zlato zasjenilo većinu glavnih klasa imovine, uz rekordni prosjek cijene u drugom kvartalu.

Okidači su bili slabiji dolar, očekivanja o kasnijem sniženju kamatnih stopa i uzlet potražnje za sigurnim utočištem usred geopolitičkih i trgovinskih tenzija.

Na strani institucionalne potražnje, centralne banke su nastavile strukturnu kupovinu: Tokom prvih šest mjeseci 2025. bilježi se obezbjeđenje 415 tona zlata neto (Q1 248,6 t, Q2 166,5 t). To je ispod rekordnih kvartala iz prethodnih godina, ali i dalje znatno iznad višegodišnjeg prosjeka, što govori o dugoročnoj diverzifikaciji rezervi i smanjenju oslonca na USD-denominisanu imovinu, prenosi Investitor me. Momentum je, štaviše, nastavljen i poslije juna: pojedine banke su nastavile kupovine i u julu.

Finansijski investitori su se vratili u velikom stilu: ETF-ovi su u prvoj polovini godine uvećali zalihe za oko 397 tona, a ukupna sredstva pod upravljanjem porasla su 41% na 383 miijardi dolara — drugi uzastopni kvartal snažnih priliva. Taj povratak „papirnog“ zlata multiplicirao je efekat centralnih banaka i pogurao cijenu uprkos slabijoj potrošačkoj (nakit) potražnji.

Raskorak s energentima dodatno objašnjava „defanzivni“ ton tržišta. Dok je zlato rušilo rekorde, Brent je u prognozama za 2025. ostao oko 69 dolara po barelu, između ponude koja raste (OPEC+) i mlake globalne potražnje. Drugim riječima, tržište plaća premiju za sigurnost umjesto da slavi ciklični oporavak.

Mješoviti metali

Kod industrijskih metala slika je mješovita: bakar je u SAD dostizao rekorde na COMEX-u u julu (preko 12.300 dolara po toni) na talasu tarifnih najava i kratkoročnog „squeezea“, ali se premija brzo urušila — potvrda da su ovi metali osjetljiviji na politiku i ciklus od zlata.

Srebro je probilo 35 dolara po jedinici početkom juna, prateći zlato uz pomoć industrijske potražnje (solari/elektronika), ali uz veću volatilnost.

Šta ovaj trend govori?

- Globalna ekonomija: rast zlata bez paralelnog skoka nafte signalizira viši „risk-off“ i geopolitičko-kreditnu neizvjesnost, više nego sinhronizovani ciklični bum.
- Centralne banke: kupovine su politika, ne špekulacija — strukturno odmicanje od jedne rezervne valute i traženje politički neutralnog kolaterala.
- U odnosu na druge robe: industrijski metali mogu kratkoročno nadmašiti u „risk-on“ prozorima, ali su izloženiji tarifama, proizvodnim šokovima i arbitražama (COMEX/LME), dok zlato ostaje glavni heđ protiv sistemskog rizika.

Prvih šest mjeseci 2025 je period biranja sigurnosti i suvereniteta rezervi. Dok god su trgovinske tenzije i geopolitički rizici povišeni, a centralne banke/ETF-ovi nastave kupovine, zlato zadržava prednost nad većinom roba.

Ako dođe do trajnog smirivanja rizika uz jači rast i višu realnu kamatu, dio ovog „trade-risk“ premijuma može se povući — ali i tada zlato ostaje ključna polisa osiguranja u portfelju.